Žuta osa, poznata i pod latinskim nazivom Vespa crabro, najveća je osa u Europi. Odrasli stršljen je žuto-crno-smeđe boje i može narasti do 3,5 cm. Gnijezda grade na tamnim, zaštićenim mjestima, poput šupljih stabala, starih zgrada i tavana. Oplođena ženka(matica ili kraljica) gradi gnijezdo sastavljeno od „stanica“, poredanih u „češljeve“, prva generacija stršljena u stanicama su ženke radilice, odrasli mužjaci ne sudjeluju u gradnji gnijezda i njegovu održavanju, imaju žalac kojim ubijaju plijen i brane gnijezda, parenje im je glavna uloga nakon koje ugibaju, jedino matice preživljavaju zimu.

Ubod stršljena je naročito opasan za ljude koji su alergični na njihov otrov, najopasniji ubod je onaj azijskog divovskog stršljena. Međusobna komunikacija se odvija feromonima.

Glavni problem kod stršljenova je kad matica, mjesto za gnijezdo, odabere u blizini obitavanja ljudi ili unutar prostora gdje borave ljudi.

Kako se riješiti gnijezda stršljena?.... Prvo i osnovno taj dio bi trebalo prepustiti profesionalcima; prskanje insekticidom, aplikacija insekticidnog praha pomoću ručne prašilice, aplikacija insekticida toplim ili hladnim zamagljivačem, gnijezdo neškodljivo ukloniti.

Štetnosti stršljena

Iako se stršljen općenito smatra opasnim kukcem, rijetko napada ljude bez razloga. Ugriz stršljena može biti vrlo bolan i opasan, a može uzrokovati i alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba. U nekim slučajevima ugriz stršljena može biti i smrtonosan.

• Ugriz i alergijska reakcija: Ugriz stršljena može uzrokovati bol, oticanje, crvenilo i svrbež. Kod osoba koje su alergične na otrov, ugriz može uzrokovati anafilaktički šok, što je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do smrti.
• Oštećenje drveta: Stršljen se hrani celulozom iz drveta i koristi je za gradnju gnijezda. To može uzrokovati oštećenje drvenih konstrukcija, drvenih kuća i namještaja.
• Prijetnja za pčele: Stršljeni su predatori i mogu napadati pčele kako bi se prehranili. To može imati negativan utjecaj na pčelarstvo i proizvodnju meda.