Kućna stjenica (Cimex lectularius), poznata i kao posteljni kukac, mali je kukac bez krila koji se hrani krvlju ljudi i životinja. Odrasla stjenica je ovalnog oblika, crvenkasto-smeđe boje i naraste 4-6mm, usni organi prilagođeni bodenju i sisanju, tijekom dana polažu 1-5 jaja, potrebu za sisanjem krvi imaju svako 3-10 minuta, razvoj od jaja do adulta pri temperaturi 30° iznosi 21 dan, razvoj teče nepotpunom metamorfozom (jaje,nimfa,adult), najčešće je nalazimo u drvenimdijelovima krevata, rubovima madraca. Bez hrane može izdržati i pola godine, a pri temperaturama manjim od 15°, miruje. Ugriz stjenice je bezbolan, prilikom uboda u ranu injektiraju slinu koja djeluje kao antikoagulant i anestetik istovremeno,na mjestu uboda ostane malo krvi koja se prenese na odjeću ili plahtu, te izmet veličine 0,5-1mm. Vrlo su vješti u skrivanju, pa ih je teško pronaći. Danju se skrivaju u madracima, okvirima kreveta, pukotinama u zidovima, namještaju i iza slika, a noću izlaze iz skrovišta u potrazi za hranom

Kako se riješiti stjenica?

S obzirom na razvojni period preporuča se tretiranje infestiranih površina 1-2 puta/10 dana, insekticid+akaricid, dvije djelatne tvari; kriogena metoda-aplikator za CO2 /-78°, uništava sve razvojne stadije stjenica.

 

---

Štetnosti kućne stjenice

• 

  Ugriz i iritacija kože: Stjenice se hrane krvlju, a njihov ugriz može uzrokovati crvenilo, oticanje, svrbež i alergijske reakcije na koži. U nekim slučajevima ugrizi mogu dovesti do upala kože.

• Nesvjesnost i stres: Prisutnost stjenica može izazvati nesvjesnost i stres. Osobe koje žive u kućama sa stjenicama često osjećaju nelagodu i strah od ugriza, što može dovesti do nesanice i drugih zdravstvenih problema.

• Financijski gubici: Suzbijanje stjenica je skupo i zahtijeva profesionalnu dezinsekciju. Osim toga, namještaj i drugi predmeti mogu biti uništeni, što može uzrokovati velike financijske gubitke.

Mačja buha (Ctenocephalides felis) najčešća je vrsta buhe koja se hrani krvlju sisavaca, a unatoč svom imenu, jednako često parazitira i na psima. Jedna je od najrasprostranjenijih vrsta buha, najčešći ektoparazit kućnih ljubimaca, veličine 1-2mm, crvenkasto-smeđe boje, lateralno spljoštene što ih čini teško uočljivim na tijelu životinje. Beskrilni insekti sa mogućnošću skakanja. Razvojni ciklus u odgovarajućim uvjetima traje 14-28 dana, najčešći način prijenosa buha na životinje je infestirani okoliš, suprotno uvriježenom mišljenju o prijenosu buha sa jedne životinje na drugu. Larve su negativno fototaksične, znači da se kreću suprotno od izvora svjetlosti. Vektor su u prijenosu parazita I bolesti, glatka površina tijela joj omogućava lako kretanje kroz dlaku I perje. Treći par nogu je duži i razvijeniji od ostalih. Odrasla buha je mala, bez krila i bočno spljoštena, što joj omogućuje lako kretanje kroz dlaku životinje. Razmnožavaju se nevjerojatno brzo; ženka može položiti i do 50 jaja dnevno, koja se razvijaju u ličinke i kukuljice u okolini, a ne na samoj životinji.

---

Štetnosti mačje buhe

• 

  Alergijski dermatitis: Ugriz mačje buhe najčešći je uzrok alergijskog dermatitisa kod pasa i mačaka. Alergijska reakcija na slinu buhe može izazvati jak svrbež, crvenilo, ispadanje dlake i stvaranje krastica.

• Anemija: Kod mladih životinja ili životinja s velikom infestacijom, sisanje krvi može dovesti do anemije. U težim slučajevima to može biti fatalno.

• Prijenos bolesti: Mačja buha može prenositi uzročnike različitih bolesti na životinje i ljude. Neki od njih su:

  • Pseća trakavica (Dipylidium caninum): Ako pas ili mačka progutaju buhu koja je zaražena ličinkama trakavice, može se zaraziti.

  • Mačja ogrebotina (Bartonella henselae): Iako se bolest prenosi ogrebotinom mačke, buhe su glavni prijenosnici bakterije Bartonella henselae s mačke na mačku. U rijetkim slučajevima, mačka može prenijeti bolest na čovjeka.

  • Murini tifus: Mačje buhe mogu prenositi i uzročnike murinog tifusa (Rickettsia typhi).

• Neugoda i nelagoda: Ugrizi buha su neugodni i bolni za životinje, što ih čini nemirnima i razdražljivima. Prisutnost buha u kućanstvu je također neugodna za ljude, jer i njih mogu gristi, a buhe se mogu teško iskorijeniti.

Žuta osa, poznata i pod latinskim nazivom Vespa crabro, najveća je osa u Europi. Odrasli stršljen je žuto-crno-smeđe boje i može narasti do 3,5 cm. Gnijezda grade na tamnim, zaštićenim mjestima, poput šupljih stabala, starih zgrada i tavana. Oplođena ženka(matica ili kraljica) gradi gnijezdo sastavljeno od „stanica“, poredanih u „češljeve“, prva generacija stršljena u stanicama su ženke radilice, odrasli mužjaci ne sudjeluju u gradnji gnijezda i njegovu održavanju, imaju žalac kojim ubijaju plijen i brane gnijezda, parenje im je glavna uloga nakon koje ugibaju, jedino matice preživljavaju zimu.

Ubod stršljena je naročito opasan za ljude koji su alergični na njihov otrov, najopasniji ubod je onaj azijskog divovskog stršljena. Međusobna komunikacija se odvija feromonima.

Glavni problem kod stršljenova je kad matica, mjesto za gnijezdo, odabere u blizini obitavanja ljudi ili unutar prostora gdje borave ljudi.

Kako se riješiti gnijezda stršljena?.... Prvo i osnovno taj dio bi trebalo prepustiti profesionalcima; prskanje insekticidom, aplikacija insekticidnog praha pomoću ručne prašilice, aplikacija insekticida toplim ili hladnim zamagljivačem, gnijezdo neškodljivo ukloniti.

 

---

Štetnosti stršljena

Iako se stršljen općenito smatra opasnim kukcem, rijetko napada ljude bez razloga. Ugriz stršljena može biti vrlo bolan i opasan, a može uzrokovati i alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba. U nekim slučajevima ugriz stršljena može biti i smrtonosan.

• Ugriz i alergijska reakcija: Ugriz stršljena može uzrokovati bol, oticanje, crvenilo i svrbež. Kod osoba koje su alergične na otrov, ugriz može uzrokovati anafilaktički šok, što je hitno medicinsko stanje koje može dovesti do smrti.
• Oštećenje drveta: Stršljen se hrani celulozom iz drveta i koristi je za gradnju gnijezda. To može uzrokovati oštećenje drvenih konstrukcija, drvenih kuća i namještaja.
• Prijetnja za pčele: Stršljeni su predatori i mogu napadati pčele kako bi se prehranili. To može imati negativan utjecaj na pčelarstvo i proizvodnju meda.